30. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je okončao krvavi rat u Bosni i Hercegovini, otkrila je produbljeni politički jaz umjesto jedinstva u zemlji. Dok su danas u Sarajevu slate međunarodne poruke jedinstva, u Banja Luci su dominirali separatistički tonovi. Donosimo bilješke sa godišnjice "hladnog mira".
Prošlo je tačno 30 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, jedna od najvećih tragedija koje je Evropa vidjela nakon Drugog svjetskog rata. Iako je sporazum postignut 21. novembra 1995. u Daytonu, Ohio (SAD), ušutkao oružje, ni trideset godina kasnije nije uspio eliminirati političku i društvenu podijeljenost u zemlji. Ova historijska godišnjica obilježena je u potpuno suprotnim atmosferama u Sarajevu i Banja Luci, glavnim gradovima dva entiteta u zemlji.
U glavnom gradu Sarajevu, na službenim ceremonijama održanim uz učešće državnih institucija i predstavnika međunarodne zajednice, dominirao je naglasak na "cjelovitosti i budućnosti". Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine te diplomate iz EU i SAD-a, podvlačeći vitalnu ulogu Daytona u zaustavljanju rata, istakli su da su ustavne reforme neizbježne kako bi zemlja postala funkcionalna evropska država. Na ceremonijama je poslana poruka da Dayton treba biti "temelj, a ne plafon".
Nasuprot tome, atmosfera u Banja Luci, administrativnom centru srpskog entiteta Republika Srpska (RS), bila je potpuno drugačija. Na alternativnim komemorativnim događajima koje je organizovala vlast RS-a, u prvom planu su bile kritike usmjerene ka jačanju centralnih organa vlasti Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo RS-a ponovilo je poziv na "povratak izvornom Daytonu", tvrdeći da su ovlasti srpskog entiteta godinama uzurpirane međunarodnim intervencijama. U govorima u Banja Luci glasnije su se izražavale težnje za očuvanjem autonomije entiteta, pa čak i insinuacije o nezavisnosti, umjesto integracije sa državom.
Ova slika "dva grada, dvije različite stvarnosti" koja se pojavila na 30. godišnjicu još jednom je pokazala da složena ustavna struktura Bosne i Hercegovine i politička blokada zasnovana na etničkim principima ostaju najveći izazov za zemlju čak i tri decenije nakon završetka rata.
Bosna-Hersek 21 Kasım 2025 Cuma, 12:47
Benzer Haberler